Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Prerađene prve količine povrća

U prehrambenoj industriji "Sava Semberija" iz Bijeljine do sada je prerađeno 420 tona graška i deset tona višanja, a uporedo sa proizvodnjom obavljana je i rekonstrukcija svih linija, rekao je ovo "Glasu Srpske" tehnički direktor bijeljinskog preduzeća Dragomir Ljubojević.

Sljedećih dana, kaže, počinje i prerada krastavca, paradajza, paprika, boranije i cvekle.

- Otkup ostalih proizvoda, koji budu sezonski pristizali, već je ugovoren sa više individualnih proizvođača iz Republike Srpske i Srbije - rekao je Ljubojević.

Dodaje da je uz preradu prvog sezonskog povrća i voća obavljana i revitalizacija postrojenja.

Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik rekao je ranije da je privatizacija bijeljinske fabrike "Sava" jedan od uspješnih projekata koje je Vlada realizovala. Istakao je da ova fabrika do polovine 2011. godine treba da bude spremna za preradu 14.000 tona gotovih proizvoda.

- Bijeljinska fabrika jedan je od strateških prerađivačkih kapaciteta Srpske u oblasti prehrambene industrije - rekao je Dodik i dodao da je novi vlasnik do sada uložio oko 2,5 miliona maraka u "Savu" i dao garanciju da će do polovine sljedeće godine u pogone ove fabrike uložiti još sedam miliona evra.

Tehnički direktor "Save Semberija" je istakao da će uskoro biti završen pregled stanja poljoprivrednih usjeva, te da će poljoprivrednim proizvođačima biti ponuđeno da na onim površinama koje su bile poplavljene i gdje su stvoreni uslovi za drugu sjetvu, zasiju dodatne površine pod povrćem.

- "Sava" će otkupiti sve tržišne viškove poljoprivrednih proizvoda - rekao je Ljubojević i dodao da "Sava" trenutno zapošljava 80 radnika, te da po potrebi zapošljava i pomoćnu radnu snagu.

Bijeljinsko preduzeće "Sava" kupio je krajem prošle godine Milorad Krstić za dva miliona maraka, čime je preuzeo i obaveze preduzeća od 1,1 milion maraka prema radnicima i 75.000 maraka prema dobavljačima.

Podsticaji

Dragomir Ljubojević kaže da poljoprivredni proizvođači u zemljama u okruženju imaju pet puta veće podsticaje nego ratari u RS, zbog čega su domaći proizvođači u neravnopravnom položaju na tržištu. Ističe da je prehrambena industrija RS zbog toga nekonkurentna.